| Program HDZ-a PDF | Statut HDZ-a PDF | Mladež ŽO HDZ-a | O županiji |
Općenito o Brodsko-posavskoj županiji
Županija u brojkama
Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2.043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra). Prema popisu stanovništva iz 2001., Brodsko-posavska županija ima 172.993 stanovnika što je za 2.005 stanovnika ili 1,15 % manje u odnosu na 1991. godinu. Brodsko-posavska županija participira sa 3,95 % u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske (4.381.352). Prosječna gustoća naseljenosti je 84,68 stanovnika na 1 četvorni km. U gradovima živi 79.004 stanovnika ili 45,67 % od čega u Slavonskom Brodu kao sjedištu županije 63.268 stanovnika, a u Novoj Gradiški 15.736 stanovnika. U ruralnim sredinama živi 93.989 stanovnika ili 54,33 % svih stanovnika županije.
Položaj županije
Brodsko-posavska županija je jedna od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči sa Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku sa Osječko-baranjskom, na sjeveru sa Požeško-slavonskom te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Područja županije
Područje Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio županije, a čini ga ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima prisavski dio, uglavnom dobro zaštićen od visokih voda Save, koji je isprepleten osnovnom i lokalnom kanalskom mrežom. Županija je područje umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Bogatstvo voda, šuma i plodno tlo, plovna rijeka i značajni kopneni europski putevi prirodni su uvjeti koji su omogućili visokorazvijeno gospodarstvo, promet, trgovinu i kulturu.
Školstvo
Školstvo obuhvaća osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje. Sa stajališta gospodarstva najzanimljivije su srednje i visoke škole kao izvor kvalificiranih istručno osposobljenih kadrova. U Brodsko-posavskoj županiji ima ukupno 11 srednjih škola od čega su 3 gimnazije i 8 strukovnih škola u koje se godišnje upisuje oko 2.350 učenika. U županiji postoji i jedna visokoškolska ustanova Strojarski fakultet koji je u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i koji vrši izobrazbu inženjera, diplomiranih inženjera i doktora tehničkih znanosti kao i specijalističkih profila.
Općine
Općine Brodsko-posavske županije su: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornji Bogićevci, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje, Vrpolje.
Općenito o Brodsko-posavskoj županiji
Županija u brojkama Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2.043 četvorna kilometra što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 četvorna kilometra). Prema popisu stanovništva iz 2001., Brodsko-posavska županija ima 172.993 stanovnika što je za 2.005 stanovnika ili 1,15 % manje u odnosu na 1991. godinu. Brodsko-posavska županija participira sa 3,95 % u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske (4.381.352). Prosječna gustoća naseljenosti je 84,68 stanovnika na 1 četvorni km. U gradovima živi 79.004 stanovnika ili 45,67 % od čega u Slavonskom Brodu kao sjedištu županije 63.268 stanovnika, a u Novoj Gradiški 15.736 stanovnika. U ruralnim sredinama živi 93.989 stanovnika ili 54,33 % svih stanovnika županije.
Položaj županijeBrodsko-posavska županija je jedna od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči sa Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku sa Osječko-baranjskom, na sjeveru sa Požeško-slavonskom te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.
Područja županijePodručje Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio županije, a čini ga ogranak plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje zauzima prisavski dio, uglavnom dobro zaštićen od visokih voda Save, koji je isprepleten osnovnom i lokalnom kanalskom mrežom. Županija je područje umjerene kontinentalne klime s vrlo rijetko izraženim ekstremnim meteorološkim promjenama. Bogatstvo voda, šuma i plodno tlo, plovna rijeka i značajni kopneni europski putevi prirodni su uvjeti koji su omogućili visokorazvijeno gospodarstvo, promet, trgovinu i kulturu.
ŠkolstvoŠkolstvo obuhvaća osnovno, srednjoškolsko i visoko obrazovanje. Sa stajališta gospodarstva najzanimljivije su srednje i visoke škole kao izvor kvalificiranih istručno osposobljenih kadrova. U Brodsko-posavskoj županiji ima ukupno 11 srednjih škola od čega su 3 gimnazije i 8 strukovnih škola u koje se godišnje upisuje oko 2.350 učenika. U županiji postoji i jedna visokoškolska ustanova Strojarski fakultet koji je u sastavu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i koji vrši izobrazbu inženjera, diplomiranih inženjera i doktora tehničkih znanosti kao i specijalističkih profila.
OpćineOpćine Brodsko-posavske županije su: Bebrina, Brodski Stupnik, Bukovlje, Cernik, Davor, Donji Andrijevci, Dragalić, Garčin, Gornji Bogićevci, Gornja Vrba, Gundinci, Klakar, Nova Kapela, Okučani, Oprisavci, Oriovac, Podcrkavlje, Rešetari, Sibinj, Sikirevci, Slavonski Šamac, Stara Gradiška, Staro Petrovo Selo, Velika Kopanica, Vrbje, Vrpolje.
